Beograd za svakoga

Beograd, na raskrsnici puteva, reka, kultura, vekova. Glavni grad Srbije, zemlje jedinstva suprotnosti. Grad u kojem nikad nije dosadno

Subota 21. jul 2018.

cover image

Beograd čine sedamnaest gradskih opština rasprostranjenih na 322.268 hektara. U njemu živi oko 1.700.000 stanovnika. Klima je umereno kontinentalna, leti temperatura može da dostigne i 40. stepeni, a zimi i do minus 20. Ipak, zlatna sredina je najčešća, tako da su i leta i zime uglavnom prijatni. Beogradski specijalitet je vetar – košava. Jugoistočni i istočni vetar koji donosi vedro i suvo vreme. Najčešće duva tokom jeseni i zime.

Sava i Dunav neprikosnoveno vladaju celom teritorijom da bi se na tromeđi Velikog ratnog ostrva, Novog Beograda i Kule Nebojša u podnožju Kalemegdana, sastavile. Beograd je kolevka jedne od najstarijih civilizacija – vinčanske. Prva ljudska naselja na tlu Beograda su nastala još pre 7.000 godina. Vinča, 14 km od Beograda na putu za Grocku, je praistorijski lokalitet na samoj obali Dunava, sa ostacima materijalne kulture praistorijskog čoveka.


Beograd - to je i Kalemegdan, na njemu Beogradska tvrđava, Vojni muzej, Zoološki vrt i spomenik Beogradski pobednik, simbol srpske prestonice. Bogatstvo arhitekture i stilova 18. i 19. veka možete videti na svakom koraku naročito ako posetite Milošev konak na Topčideru ili Konak Kneginje Ljubice, a tu je i Kapetan Mišino zdanje i Manakova kuća.

Kafa i ratluk nigde nisu tako dobro natopljeni istorijom i tradicionalnim prkosom kao u starim beogradskim kafanama, a zvona najlepše zvone na staroj Sabornoj crkvi. Beli dvor na Dedinju je pravo kraljevsko zdanje, a istorija posle Drugog svetskog rata se može učiti i u Muzeju Jugoslavije.

Glavna železnička stanica na Savskom trgu u literaturi i filmu je zabeležena kao ključna tačka "Ubistva u Orijent ekspresu" Agate Kristi. Od leta 2018. je zatvorena za saobraćaj koji se preselio na novu glavnu stanicu, Prokop, a veličanstvena građevina će biti muzej. Sa druge strane reke smeši nam se Gardoš i Milenijumska kula. Šetnja Knez Mihailovom se, po nepisanom pravilu, završava odličnim ručkom ili večerom u boemskoj Skadarliji. Ukoliko preferirate boravak u prirodi, nastavite šetnju na Adi Ciganliji.


Ljubitelji opere, baleta i pozorišta mogu uživati u repertoaru Narodnog pozorišta, a preko puta se nalazi impresivni čuvar istorije Srbije, potpuno renoviran Narodni muzej. Mesto koje se ne može obići je Terazijska česma okružena čuvenim hotelom "Moskva" i palatom "Albanija". Mesta koja nisu ostavila ravnodušnima ni novinare "Diskaverija" su novi Avalski toranj, Hram Svetog Save na Vračaru i predivan Most na Adi.

U obilazak grada, pogotovo noćni provod se ne ide bez domaćih ljudi. Ako želite da osetite ono čuveno srpsko "nema problema", sa Beograđanima je zaista tako. Beograd je jedino mesto u srcu Evrope gde je noćni provod upravo to. Beogradski splavovi i klubovi su brend koji je osvojio svet. A osvojili su ga i Beograđani lično – dobitnik Pulicerove nagrade Dušan Čarls Simić, umetnica Marina Abramović i svetski teniski reket as Novak Đoković.

Okolinu Beograda čine Panonska nizija pod pšenicom i kukuruzom i Šumadija pod voćnjacima i vinogradima. Beograd se ponosi prirodnim biserima Kosmajem i Avalom, prirodnim rezervatima biljnih i životinjskih vrsta kao što su Ratno ostrvo, Ada Huja, Gročanska ada, Košutnjak, Lipovica, Topčider, obrenovački Zabran i  Bojčinska šuma.


Agino brdo je nalazište iz neolita, Dubočaj i Brestovik obuhvataju rimski period. U Šupljoj steni pronađene su praistorijske rudarske jame, a na Avali srednjovekovno utvrđenje od kamena, grad Žrnov. Na teritoriji Karaburme i Rospi ćuprije pronađene su dosta dobro očuvane keltske grobnice. Rimske terme pronađene u Univerzitetskom parku na Studentskom trgu su ostaci rimskog civilnog naselja. Ostaci rimskog naselja pronađeni su i u Donjem gradu na Kalemegdanu - Mitrino svetilište sa žrtvenikom i male terme.

Dobrodošli u Beograd, jedinstveni i jednostavno savršen grad.