Vuče, srećan rođendan!

Na današnji dan, pre 238 godina se rodio najveći reformator srpskog jezika, Vuk Stefanović Karadžić. Njegova dela i uticaj su poznati ali neki delovi biografije i danas kriju neočekivane detalje

Četvrtak 06. nov 2025.

cover image

U Tršiću kraj Loznice, 6. novembra 1787. se rodio Vuk Stefanović Karadžić. Najznačajniji reformator srpskog jezika, filolog, sakupljač narodnih umotvorina, autor prvog rečnika srpskog jezika, Minin i Dimitrijev otac. Sve ovo i još mnogo toga je bio čovek kome su roditelji dali moćno ime kako bi ga zaštitili od zlih duhova i veštica. Naime, tada su postojala narodna verovanja da su upravo oni krivi za preranu smrt mnoge dece, a Vukovi roditelji su pre njegovog rođenja izgubili čak petoro dece.

Ime ga je zaštitilo da preživi ali je od detinjstva bio bolešljiv. Kostobolja mu je zgrčila levu nogu pa je mogao da hoda samo uz pomoć štapa. Kako je sam govorio: "Ova nesreća me je naterala da tražim mir, da mirno čitam knjige, zapisujem na hartiji ono što čujem i vidim okom". Verovatno ga je bolest sačuvala od rata i omogućila da ostane živ i uđe u istoriju kao jedan od najvažnijih ličnosti srpskog jezika, kulture, tradicije. Njegov život je dokaz da slabosti tela ne sprečavaju snagu duha.

Otac srpske narodne književnosti je imao dve velike ljubavi. Prema predanju, prva i najveća - Ruža Todorova u koju se zaljubio sa samo 17. Ipak, oženio je Anu Mariju Kraus ali prijatelji su tvrdili na Ružu nikada nije preboleo. U braku je dobio osmoro dece ali je samo dvoje nadživelo roditelje, Mina i Dimitrije. Povodom velike tuge koju je nosio u sebi zbog preranog gubitka dece je izjavio: "Čini mi se da će mi od sve moje dece ostati samo moja dela".

Čuveni citat "Piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano" nije izmislio Vuk Stefanović Karadžić već nemački filolog Johan Kristof Adelung, a Vuk ga je primenio na sopstvenu reformu. Izbacio je nepotrebne znakove iz azbuke i uveo princip da svaki glas ima samo jedno slovo.

Šta je Vuk doneo u srpski jezik

- autor prvog rečnika srpskog jezika

- reformisao srpski jezik i pravopis

- smanjio broj slova sa 40 na 30

- uveo nova slova: lj, nj, đ, ć, dž, j

- Vukova ćirilica i pravopis su zvanično priznati 1868. godine, četiri godine nakon njegove smrti

- 1814. je objavio "Pismenicu serbskoga jezika po govoru prostoga naroda pisana" - prvu gramatiku srpskog jezika

- 1818. je objavio prvo izdanje "Srpskog rječnika istolkovanog njemačkim i latinskim riječima" koji je brojao preko 26.000 reči

- sakupljao je i objavljivao srpske narodne pesme, poslovice i pripovetke

- preveo je Novi zavet 1847. na srpski jezik ali i druge crkvene i svetovne knjige

- pokrenuo je prvi časopis na narodnom jeziku "Danica" 1824. godine

- borio se da narodni jezik postane književni jezik, a zbirka "Srpske narodne pjesme" (1814-1815) je značajno doprinela u spajanju narodne usmene književnosti i pisane kulture.

Kako se Beograd odužio Vuku

Vukov spomenik

U Beogradu postoji nekoliko znamenitosti posvećenih Vuku Stefanoviću Karadžiću. Najpoznatiji je Vukov spomenik na raskrsnici Bulevara kralja Aleksandra i Ruzveltove ulice. Bronzana statua je delo akademskog vajara Đorđa Jovanovića. Spomenik je zvanično predstavljen Beograđanima 7. novembra 1937. godine, povodom 150 godina od Vukovog rođenja. Inače, prva ideja je bila da spomenik bude postavljen u Studentskom parku.

Dom Vukove zadužbine

Istorijska građevina izgrađena 1879. godine u Kralja Milana 2, Terazije. Sedište ruskog poslanstva, sirotište, Ministarstvo prosvete i crkvenih dela, sedište Glavnog komesarijata austrougarske vojske, Glavna poštanska uprava tokom Prvog svetskog rata - i konačno Vukova zadužbina od 1988. godine. Zgrada je proglašena spomenikom kulture 1966. godine, a od 1979. je kulturno dobro od velikog značaja.

Teatar Vuk

U neposrednoj blizini Vukovog spomenika se nalazi Teatar "Vuk", nastao iz nekadašnje Ustanove kulture "Vuk Stefanović Karadžić". Tokom nesrećnih devedesetih, u vreme sankcija, pozorišna trupa Teatra Vuk je jedina iz Srbije koja je gostovala u Sjedinjenim Američkim Državama.

Muzej Vuka i Dositeja

Lociran u najstarijoj stambenoj zgradi u Beogradu, u Gospodar Jevremovoj na broju 21, postoji muzej posvećen životu i radu dvojice velikana srpske kulture. Deo muzeja je rezervisan za život i rad Vuka Stefanovića Karadžića, a drugi deo za Dositeja Obradovića - prosvetitelja i prvog ministra prosvete Srbije. Ova zgrada je nekada bila deo Velike škole, prve visoke škole u Srbiji koju je osnovao upravo Dositej Obradović.

Neočekivane činjenice o Vuku Stefanoviću Karadžiću

- Zbirka erotskih pesama "Crven ban" je izazvala skandal, a Vuk je zbog nje trpeo osude i pritiske.

- Pripisuje mu se da je u srpski jezik uveo neke od najsočnijih psovki koje su i danas zastupljene.

- Legenda kaže da je bio mason.

Foto: WikimediaWikimedia