Sveti Nikola

Najpoznatija srpska slava

Nedelja 17. dec 2017.

cover image

Nikoljdan, dan kada se proslavlja Sveti Nikola u Srbiji se obeležava svakog 19. decembra. Smatra se jednim od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnik putnika, moreplovaca i siromašnih. Kako je Božićni post u toku, običaji nalažu da se priprema isključivo posna hrana.


Srpska pravoslavna crkva obeležava Nikolu Čudotvorca na dan kada je preminuo 343. godine n.e. U Srbiji se kaže: "Pola ljudi slavi Svetog Nikolu, a druga polovina ide na slavu". Srbija je nekada bila zemlja poljoprivrednika, a kako u zimsko doba godine nema poslova na njivi, krsna slava je mogla da se slavi bez žurbe i poslova. Prema tradiciji, na ovaj dan ne valja prati veš, čistiti kuću i raditi bilo kakve kućne poslove. Danas se ova slava proslavlja moderno. Većina kuća je okićena za Novu godinu pa je atmosfera mnogo više slavljenička nego što je potrebno. Domaćini koji slave kako tradicija nalaže obavezno spremaju za goste dimljenog šarana. Najbolja zamena za prasetinu zbog koje se Božić željno iščekuje.


Ko je Sveti Nikola

Rođen je oko 270. godine u gradu Patara u maloazijskoj oblasti Likija. Roditelji Teofan i Nona su bili veoma bogati, a svom jedincu su na krštenju dali ime Nikolaj što u prevodu znači pobeditelj naroda. Bio je veoma mlad kada je ostao bez roditelja koji su umrli tokom velike epidemije.

Brigu o njemu je preuzeo stric, arhiepiskop Patare. Kod njega u manastiru Novi Sion, Nikolaj je započeo duhovni život. Tu se i zamonašio. Veoma mlad je postao sveštenik, a kasnije i episkop u rodnom gradu. Potpuno posvećen sveštenstvu i milosrđu, zdušno se zalagao za širenje hrišćanske vere. Od roditelja je nasledio veliko bogatstvo. Ništa nije zadržao za sebe već je podelio siromašnima. Nije želeo da postane poznat po davanju pa je ljudima novac ubacivao krišom u džepove. Upravo zbog ovoga,  Sveti Nikola je danas u društvu predstavljen kao Santa Claus (Santa Nicklaus ili Nikolaus, Nicholas), u prevodu Deda Mraz koji uoči Božića ostavlja poklone za decu u čarapu.


Posle smrti strica postaje ariepiskop miriklijski. Pozvan je na sabor u Nikeji 325. godine koje organizuje car Konstantin. Tu se desio neprijatan događaj. Kako Nikolaj nije mogao da zaustavi Arija u huljenju Isusa i njegove majke, udario ga je rukom po licu. Nakon ovoga, sabor mu je oduzeo sve. Po predanju, te noći nekoliko Svetih otaca je imalo istu viziju - Sveti Nikolaj stoji, sa jedne stranu mu je Gospod Spasitelj sa Jevanđeljem, sa druge Presveta Bogorodica koja mu vraća oduzete snake arijerejstva. Shvativši da su pogrešili, brzo su mu vratili oduzeto i počeli da ga posmatraju kao velikog Božjeg sledbenika.

Tokom celog života je mnogo putovao. Najveći broj njegovih čuda se dogodio upravo na putovanjima u kojima je naročito pomagao moreplovce koje je zadesila oluja i magla. Na ovaj datum su sve lađe, gde god se nalaze, bacale svoja sidra i do sutradan mirovale, odajući slavu ovom svetitelju. Danas se uoči praznika često zaustavljaju lađe dok se mornari pomole svetitelju i onda nastavljaju put. U vreme vladavine careva Dioklecijana i Maksimijana, Nikolaj je bio uhapšen i zatvoren. Ni tada nije prestajao da propoveda veru. Ljudi su govorili da iz njegovog lica isijava svetlost. Pozivali su ga u pomoć bolesni i nesrećni. Svima se odazivao i svima je pomagao.

Umro je 19. decembra 343. godine. Sahranjen je u Sabornoj crkvi miriklijeske mitropolije. Nikoljdan se slavi i 22. maja. Tog dana 1096. godine su njegove mošti iz Mira u Likiji prenete u Bari, u manastir Jovana Preteče. Stanovnici Barija su tri godine kasnije podigli veličanstvennu crkvu Svetom Nikoli. Srpski kralj Stefan Dečanski je tokom 14. veka više puta slao pozamašne priloge ovoj crkvi koju je ukrasio srebrom jer je verovao da mu je Sveti Nikola povratio vid.


Savremeno društvo i marketing su učinili da Sveti Nikola postane najpoznatiji Deda Mraz u crveno-belom kostimu (Koka Kola ga je tako obukla). Verski učitelji podsećaju da je Sveti Nikola najraniji svetitelj i da je slavljen u celoj Evropi bez mnogo veze sa savremenim Deda Mrazom. Ovom prazniku se najviše raduju deca koja uoči Svetog Nikole postave čarapu u koju se krišom ubacuju pokloni. Taj običaj darovanja u tajnosti je u vezi sa onim što je svetac za života radio, krišom poklanjao svima.