Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković

cover image

OTVORENO

OTVORENO

Biblioteka je zvanično otvorena 1921. godine iako je mnogo pre obavljala važnu ulogu za akademski razvoj zemlje. Prvi svetski rat je doveo do nenadoknadivog gubitka raznovrsne literature, a nakon završetka rata je doneta odluka da se prvi put u Srbiji izgradi objekat koji će biti biblioteka. Krajem 1920.godine, uprava Karnegijeve zadužbine je zahvaljujući lobiranju istaknutih srpskih akademika tadašnjoj vladi poklonila 100.000 dolara za izgradnju biblioteke. Radovi su počeli 23. juna 1921. godine, a svečano otvaranje se dogodilo 24. maja 1926. na dan Sv. Ćirila i Metodija.

Prvi upravnik je bio profesor Uroš Džonić koji je obavljao tu funkciju do Drugog svetskog rata. Glavni cilj biblioteke je bio "da kao samostalna univerzitetska ustanova pomaže negovanje nauke i u svojstvu naučne biblioteke posluži ne samo studentima i profesorima Beogradskog univerziteta, već i svima onima koji se bave naukom". Važna institucija nikada nije odustala od prvobitnih namera, naprotiv, sa godinama se sve više razvijala.

Sadašnji naziv, Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" je ustanovljen 1946. godine, na stogodišnjicu rođenja srpskog filozofa, književnog kritičara, publiciste i političkog aktiviste. Bibilioteka je ustanova kulture od nacionalnog značaja koja pažljivo arhivira kulturno i istorijsko nasleđe Srbije ali i omogućava napredak savremenog društva kroz brojne aktivnosti.

Ovde se nalaze prve sveobuhvatne digitalizovane zbirke rukopisa iz zaostavštine Isidore Sekulić, skenirana dokumenta pisana starom ćirilicom, E-teze doktorskih disertacija, više od 400.000 digitalizovanih novinskih stranica i još mnogo veoma važne literature. Od 1987. je definisana kao centar informacionog sistema Univerziteta u Beogradu i poseduje elektronski katalog koji je dostupan u svakom trenutku.

Univerzitetska biblioteka je otvorena za sve građane, a od esencijalnog je značaja za studente, profesore i istraživače. Danas je definisana kao moderni istraživački centar koji realizuje mnoštvo nacionalnih i internacionalnih projekata, kvalitetne manifestacije, radionice, predavanja i seminare. Predstavlja matičnu bazu za više od 250 biblioteka.

Biblioteka je zvanično otvorena 1921. godine iako je mnogo pre obavljala važnu ulogu za akademski razvoj zemlje. Prvi svetski rat je doveo do nenadoknadivog gubitka raznovrsne literature, a nakon završetka rata je doneta odluka da se prvi put u Srbiji izgradi objekat koji će biti biblioteka. Krajem 1920.godine, uprava Karnegijeve zadužbine je zahvaljujući lobiranju istaknutih srpskih akademika tadašnjoj vladi poklonila 100.000 dolara za izgradnju biblioteke. Radovi su počeli 23. juna 1921. godine, a svečano otvaranje se dogodilo 24. maja 1926. na dan Sv. Ćirila i Metodija.

Prvi upravnik je bio profesor Uroš Džonić koji je obavljao tu funkciju do Drugog svetskog rata. Glavni cilj biblioteke je bio "da kao samostalna univerzitetska ustanova pomaže negovanje nauke i u svojstvu naučne biblioteke posluži ne samo studentima i profesorima Beogradskog univerziteta, već i svima onima koji se bave naukom". Važna institucija nikada nije odustala od prvobitnih namera, naprotiv, sa godinama se sve više razvijala.

Sadašnji naziv, Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" je ustanovljen 1946. godine, na stogodišnjicu rođenja srpskog filozofa, književnog kritičara, publiciste i političkog aktiviste. Bibilioteka je ustanova kulture od nacionalnog značaja koja pažljivo arhivira kulturno i istorijsko nasleđe Srbije ali i omogućava napredak savremenog društva kroz brojne aktivnosti.

Ovde se nalaze prve sveobuhvatne digitalizovane zbirke rukopisa iz zaostavštine Isidore Sekulić, skenirana dokumenta pisana starom ćirilicom, E-teze doktorskih disertacija, više od 400.000 digitalizovanih novinskih stranica i još mnogo veoma važne literature. Od 1987. je definisana kao centar informacionog sistema Univerziteta u Beogradu i poseduje elektronski katalog koji je dostupan u svakom trenutku.

Univerzitetska biblioteka je otvorena za sve građane, a od esencijalnog je značaja za studente, profesore i istraživače. Danas je definisana kao moderni istraživački centar koji realizuje mnoštvo nacionalnih i internacionalnih projekata, kvalitetne manifestacije, radionice, predavanja i seminare. Predstavlja matičnu bazu za više od 250 biblioteka.