Putem više od 100 izloženih predmeta koji su krasili porodični dom Grujića, moguće je stvoriti sliku jednog otmenog života beogradskih porodica koji su pratila određena, ali ne i nužno, rigidna pravila. Izložba daje odgovore na pitanja kako se organizovala čajanka, kako gala večera, na koji način se oblačilo, kako se ponašalo u društvu, koji su se kulturni događaji pratili i naravno, iznad svega, kako se vodila briljantna konverzacija. Sve ovo davalo je ton svakodnevici ove porodice.
Upoznajući različite generacije ženskih članova porodice Grujić, kroz njihove aktivnosti, saznajemo više o vrednostima jedne sredine i jednog vremena, kao i o položaju žena iz višeg društvenog sloja.
Život prestonice sagledan putom ličnih predmeta, odnosno kroz kulturno nasleđe porodice Grujić i njihovih naslednika, omogućava uvid u težnje srpskog društva ka novim pogledima na život, novim perspektivama i izazovima.
Autor izložbe je Lazar Šećerović, jedan od osnivača Doma Jevrema Grujića - Zbirka Šećerović Conić, uz stručnu saradnju sa Jelenom Sekulović, višim kustosom Etnografskog muzeja u Beogradu.
Etnografski muzej koji se u zgradi nalazi od 1951. godine, čuva i prezentuje bogato etnografsko nasleđe, kako u okviru stalne postavke, tako i kroz kontinuarano organizovanje tematskih izložbi. Osno...
Etnografski muzej koji se u zgradi nalazi od 1951. godine, čuva i prezentuje bogato etnografsko nasleđe, kako u okviru stalne postavke, tako i kroz kontinuarano organizovanje tematskih izložbi. Osno...