Kuća cveća

OTVORENO

OTVORENO

Kuća cveća je deo Muzeja istorije Jugoslavije i jedno je od najposećenijih turističkih mesta u Beogradu. Objekat je sagrađen je 1975. godine, kao zimska bašta za potrebe tadašnjeg predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita i tada je nazivan "Cvećara". Zauzima površinu od 902 m². Pored centralnog dela u kome se nalazila fontana, okolo su bile prostorije za rad i odmor - radna i spavaća soba, salon, gostinjska soba, biblioteka i druge. Na suprotnoj strani od ulaza je otkrivena terasa sa pogledom na Beograd. Lokacija na kojoj se nalazi celokupan objekat se smatra najlepšom lokacijom u Beogradu.

Nakon Titove smrti 4. maja 1980. godine, zimska bašta je preuređena u njegovo poslednje počivalište. Tada je iz centralnog dela uklonjena fontana i sazidana grobnica, koja liči na veliku ozidanu podzemnu sobu. S obzirom na popularnost Josipa Broza Tita u to vreme, smatralo se neprimerenim da se njegovo poslednje počivalište nazove grobom ili mauzolejom, te je tako nastao naziv Kuća cveća.

Stalna postavka u Kući cveća se danas sastoji od spomen sobe sa knjigom žalosti i izložbenog dela u kome se nalaze lokalne, republičke i savezne štafetne palice koje je omladina Jugoslavija nosila povodom Titovog rođendana 25. maja, koji je slavljen kao Dan mladosti. U postavci se nalaze pisane poruke koje je Tito primio sa štafetama, fotografije nosilaca štafeta kao i svečanosti povodom Dana mladosti, maršalske uniforme i dr.

Prema evidenciji koju vode nadležni u Muzeju istorije Jugoslavije, Kuću cveća je do danas posetilo nešto manje od 20 miliona ljudi.

Kuća cveća je deo Muzeja istorije Jugoslavije i jedno je od najposećenijih turističkih mesta u Beogradu. Objekat je sagrađen je 1975. godine, kao zimska bašta za potrebe tadašnjeg predsednika Jugoslavije Josipa Broza Tita i tada je nazivan "Cvećara". Zauzima površinu od 902 m². Pored centralnog dela u kome se nalazila fontana, okolo su bile prostorije za rad i odmor - radna i spavaća soba, salon, gostinjska soba, biblioteka i druge. Na suprotnoj strani od ulaza je otkrivena terasa sa pogledom na Beograd. Lokacija na kojoj se nalazi celokupan objekat se smatra najlepšom lokacijom u Beogradu.

Nakon Titove smrti 4. maja 1980. godine, zimska bašta je preuređena u njegovo poslednje počivalište. Tada je iz centralnog dela uklonjena fontana i sazidana grobnica, koja liči na veliku ozidanu podzemnu sobu. S obzirom na popularnost Josipa Broza Tita u to vreme, smatralo se neprimerenim da se njegovo poslednje počivalište nazove grobom ili mauzolejom, te je tako nastao naziv Kuća cveća.

Stalna postavka u Kući cveća se danas sastoji od spomen sobe sa knjigom žalosti i izložbenog dela u kome se nalaze lokalne, republičke i savezne štafetne palice koje je omladina Jugoslavija nosila povodom Titovog rođendana 25. maja, koji je slavljen kao Dan mladosti. U postavci se nalaze pisane poruke koje je Tito primio sa štafetama, fotografije nosilaca štafeta kao i svečanosti povodom Dana mladosti, maršalske uniforme i dr.

Prema evidenciji koju vode nadležni u Muzeju istorije Jugoslavije, Kuću cveća je do danas posetilo nešto manje od 20 miliona ljudi.